Analizirajući dokumente pojedinih država (Velika Britanija, Malezija, Singapur, Novi Zeland, Kanada i druge) kojima se želi poticati znanje kao presudan gospodarski resurs HGK - Zajednica za unapređenje intelektualnog kapitala - pripremila je i dostavila Vladi odnosno Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju program pod nazivom

AKCIJA POVEĆAVANJA EFIKASNOSTI NACIONALNOG INTELEKTUALNOG KAPITALA

Polazište je sljedeće: da bi se unaprijedila konkurentnost gospodarstva potrebno je podizati njegovu sposobnost stvaranja vrijednosti. Jedna od danas optimalnih opcija je da se to ostvari povećavanjem efikasnosti intelektualnog kapitala. Predvodnik u tom procesu mora biti država koja će konkretnim primjerom pokazati da stoji iza takvog pristupa te da ga podupire. To je ujedno za sada i jedini konkretni nacionalni program kojim Vlada može potaknuti realizaciju ciljeva Lisabonske deklaracije.
Zato je prijedlog da se u dijelu tvrtki, koje su u većinskom državnom vlasništvu provede proces podizanja efikasnosti intelektualnog kapitala.

Koje bi bile koristi od realizacije predloženog projekta:

1. Konkretnom akcijom započeti realizaciju "55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", a prema publikaciji Nacionalnog vijeća za konkurentnost, preporuke 13, 29, 31.
2. Povećavanjem efikasnosti stvaranja vrijednosti u dijelu tvrtki do razine prosjeka hrvatskog gospodarstva ostvariti znatnu korist za državu.
3. Primjerom pokazati kako suvremeno i konkurentno poslovati, te tako poticati razvoj cjelokupnog gospodarstva.

Je li moguća realizacija tog programa? Ne samo daje moguća, nego je već ostvarena i to baš u tvrtki koja je u pretežito državnom vlasništvu. Evo primjera: "Uljanik kao međunarodno poznato i priznato, te u ovom trenutku vodeće hrvatsko brodogradilište, svoje poslovanje ostvaruje u vrlo oštroj konkurenciji na svjetskom tržištu. Za realizaciju svoje osmišljene vizije i utvrđene misije usvojilo je strategiju organizacije koja uči, a svoje buduće poslovanje usmjerilo na stvaranje novih vrijednosti na postavkama nove ekonomije. Nova ekonomija, kao ekonomija XXI. stoljeća bazira se na znanju, odnosno na podizanju efikasnosti intelektualnog kapitala kao njegova ekonomski relevantnog pojavnog oblika. U toj situaciji se Uljanik opredijelio za gradnju sofisticiranih brodova, odnosno za onu tržišnu nišu u kojoj znanje i iskustvo dolaze do izražaja, a brodovi postižu višu cijenu.
Da bi se to postiglo, bilo je potrebno aktivirati postojeće vrijednosti te stalno povećavati efikasnost postojećih resursa u stvaranju dodane vrijednosti, a pri tome posebno intelektualnu sposobnost tvrtke. To se ponajprije odnosi na efikasnost humanog kapitala, fizičkog i financijskog kapitala te strukturalnog kapitala. Uljanikovo iskustvo u primjeni nove ekonomije i mjerenju efikasnosti stvaranja vrijednosti pomoću VAIC™ metodologije, pokazuje da se na svaku uloženu novčanu jedinicu ta jedinica višestruko multiplicira, posebno ona uložena u humani kapital. Mjerenja su pokazala da se na jednu uloženu novčanu jedinicu u prosjeku stvara 3,88 novčanih jedinica nove vrijednosti (hrvatski prosjek 2,28).
Na temelju dobivenih rezultata primjenom spomenute metode, Uljanik, na partnerskim osnovama i na postavkama nove ekonomije, od 2002. god. Realizira novi program podrške i podizanja konkurentske sposobnosti domaće prateće industrije. Taj je projekt u prilagodljivoj virtualnoj organizaciji dao iznimno dobre rezultate i za domaće partnere i za Uljanik. Za realizaciju te zadaće, a u kontekstu osmišljene vizije i utvrđene misije realizira se program stalnog podizanja interne i eksterne kompetentnosti i konkurentnosti, baziranima na upravljanju, razmjeni i transferu znanja, što su temeljne postavke nove ekonomije u stvaranju dodane vrijednosti.
Sve to rezultiralo je stvaranjem kreativnog ozračja i podizanjem i razvojem kulture rada, a za poslovne partnere i optimizacijom operativnih troškova, porastom profitabilnosti i osiguranjem zaposlenosti na duži rok." (Ruđero Batelić, dipl. ing., direktor Brodogradilišta, dr. Klaudio Tominović, direktor za intelektualni kapital).
Prema tome, APENIK je projekt kojim se iskustvo Uljanika prenosi i implementira na tvrtke u vlasništvu države. Dakle, realizira se domaće iskustvo i domaće znanje potvrđeno na vjetrometini svjetskog tržišta.
Programom je nadalje predviđeno da se tijekom provedbe osposobljavaju diplomirani stručnjaci te apsolventi na fakultetima kako bi nakon dvogodišnjeg stjecanja potrebnih znanja i iskustava mogli dalje djelovati u gospodarstvu svih županija i tako podizati efikasnost intelektualnog kapitala u tim sredinama.
Cilj je podizanje konkurentske sposobnosti ne samo u tvrtkama gdje će program biti realiziran nego i širenje svijesti kako je ministar rekao «da je ovaj novi resurs neizostavan u dostizanju željene konkurentnosti Hrvatske na globalnoj sceni». Ako želimo da Hrvatska ima gospodarstvo koje će stvarati visoku dodanu vrijednost onda je ovo program koji treba što prije početi realizirati i u koji se moraju uključiti svi koji mogu doprinijeti njegovoj realizaciji.