KONTEKST: Lisabonska deklaracija prema kojoj Europska Unija priprema gospodarstvo za tranziciju u «ekonomiju znanja» kako bi postala najmoćnija na znanju osnovana ekonomija svijeta.
(citat iz Lisabonske deklaracije: «Novi izazov: EU suočava se s kvantnim pomakom uzrokovanim globalizacijom i izazovima nove, na znanju osnovane ekonomije. Te promjene utječu na sve aspekte ljudskog života i zahtijevaju radikalnu transformaciju europske ekonomije ………»

Tri značajne INICIJATIVE u EU vezane za navedeni kontekst:

• Velika Britanija: inicijativa ministarstva za trgovinu i industriju. Izdavanje publikacije «The Value Added Scoreboard» koja procjenjuje uspješnost tvrtki prema dodanoj vrijednosti (VA) i efikasnosti kojom je ova stvorena te promovira ove veličine kao objektivne indikatore za mjerenje uspješnosti u ekonomiji znanja. Drugi je projekt u kojem zajednički sudjeluju ministarstvo gospodarstva i ministarstvo znanosti a služi pokretanju i jačanju britanskog gospodarstva na osnovi njegove inovativnosti i fleksibilnosti.   http/www.dti.gov.uk

• Njemačka: inicijativa ministarstva gospodarstva i rada pod nazivom «FIT TO COMPETE WITH KNOWLEDGE» («Sposobni konkurirati znanjem») kao i pilot projekt i studija «Intellectual Capital Statement - made in Germany» (bilanca znanja) a koja tvori bazu za buduće stvaranje standarda o izvješćivanju o intelektualnom kapitalu na korporacijskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

• Sve zemlje članice «PRISM projekt» posvećen je istraživanju značaja nematerijalne imovine (znanja i intelektualnog kapitala) za uspješnost tvrtki, regija i nacija u ekonomiji znanja. Prilikom prezentacije rezultata projekta L .Edvinsson navodi :

«Jedno od najnovijih i vrlo informativnih izvješća o intelektualnom kapitalu nacija predstavljeno je u siječnju 2003.godine. To izvješće izradili su u Hrvatskoj Dr. Ante Pulić i njegov  tim a naziva se «Uspješnost intelektualnog kapitala u hrvatskom gospodarstvu». Izvješćuje o indeksu efikasnosti stvaranja vrijednosti….»  www.EUintangibles.net

Uslijed navedenoga, a glede hrvatskog članstva u EU, nužno je da i hrvatska Vlada  potiče i podržava inicijative koje jačaju sposobnost gospodarstva da se nosi s izazovima ekonomije znanja. To su među ostalim konkretni projekti vezani za edukaciju gospodarstvenika i onih koji stvaraju gospodarsko okružje o obilježjima ekonomije znanja, implikacijama za hrvatsko gospodarstvo, načinima upravljanja znanjem i intelektualnim kapitalom - ključnim generatorima bogatstva u ekonomiji znanja - te mjerenju njegove uspješnosti. 

APENIK predstavlja takav jedan projekt (vidi studija «IK uspješnost na nacionalnoj, županijskoj i poduzetničkoj razini 2003.»-str. 5.) Iskustva koja bi se stekla projektom APENIK omogućila bi da stvorimo hrvatske standarde i ponudimo naše odgovore kao model drugim zemljama, po uzoru na Njemačku i Veliku Britaniju. Zašto bi kupovali tuđe znanje ako u Hrvatskoj posjedujemo konkurentno domaće znanje i rješenja vezana za ovu aktualnu problematiku.